|
Petak, 21 April 2006 |
|
Strana 2 of 3
Moguce je postavljati brojna pitanja oko najstarije varoši Doboja, ali je malo odgovora moguce pružiti. Pisanih izvora jednostavno nema, a materijalni arheološki nalazi su skromni. Broj kuca, sasvim uopšteno i približno daje se izvesti iz velicine tvrdave, koja u mirnim vremenima zahtijeva posadu 30 - 50 stražara. To onda znaci isti broj kuca u varoši. Poznato je da u varošima koje su zašticene tvrdavama, a imaju trgove, više nego rado borave trgovci i zanatlije, a djelatnost nekih zanata je i direktno vezana za potrebe tvrdava. Konacno treba vidjeti u dobojskoj varoši i kuce nekih manjih boljara, cija su imanja u okolini. Zato bi brojevi, stražari oko 50, trgovci i zanatlije 10 - 15 i oko 10 lokalnih boljara davalo neku sasvim približnu brojku od oko 70 kuca.
Tursko osvajanje, zatim dogradnje na dobojskoj trdavi imale su za njenju varoš bitne posledice i promjene. Dotadašnja hrišcanska posada nije uživala povjerenje Turaka pa je tvrdavu napustila, a normalno i varoš, jer su na njihovo mjesto dovedeni turski stražari. Za stari hrišcansko stanovništvo odredena je susjedna lokacija, koja ce po društvenom statusu što im je u novoj državi pripadao (raja) dobiti ime Rajcinovac. Oni ce potom zasnovati i svoje novo groblje na blagoj uzvišici pri kraju današnje Vidovdanske ulice. To groblje ce biti razoreno u našim danima, posle 2. svjetskog rata. U staroj dobojskoj varoši u vrijeme 1512. - 1520. godine, za sultana Selima I, bice srušena hrišcanska crkva iz 13. vijeka, pa na njenom mjestu sagradena džamija. To je prva islamska bogomolja u dobojskoj varoši.
Neophodno je posebno skrenuti pažnju, kako od 13. vijeka kada je utemeljen, pa do poslednjih decenija 19. vijeka, varoš dobojska stoji kao okamenjena, baš kao tvrdava. Broj kuca pred kraj turske vladavine, jedva da je udvostrucen. Tome ima više uzroka, a najvažniji su svakako što je ovo granicno oblast vec od kraja 17. vijeka i svijest da osvajanja na Balkanu za Turke ne mogu vjecno trajati.
Za dobojsku varoš velike promjene dolaze pri kraju 19. vijeka. Na prostornom planu, promjene ne idu u prekrajanju starog, iz srednje vijeka naslijedenog jezgra, vec se krecu u teritorijalnom širenju naselja. Došla su sasvim nova vremena. Zaostalu tursku carevinu sa njenom istocnjackom ideologijom zamjenjuju Austro - Ugarska, evropski okupator sa konceptima modernog privredivanja. Gradnjom uske željeznicke pruge Panonija - Primorje, dolina Bosne ulazi u mrežu evropskih komunikacija. Raskrsnica kod Doboja (Usorom prema Teslicu i Sprecom prema Tuzli), postaje najvažniji i najprotocniji saobracajni punkt u BiH. Vrlo brzo su sagradeni po istim putnim pravcima i drumovi pokriveni tucanim kamenom. Za Doboj su posledice bile izuzetno znacajne i dalekosežne. Vijekovima održavana ljuštura stare varoši je naprsla i naselje je poteklo, krenulo u dolinu.
Prvo je na sjeveroistocnoj strani preko podrucja Popovog Brda kucama ispunjen prostor do novosagradene Srpske pravoslavne crkve. Zatim je gradnja kuca nastavljena do željeznicke pruge gdje je sagradena stanica Doboj. Na ovoj novoj raskrsnici je ostavljen prazan prostor. To je drugi trg Doboja. Od njega je nova ulica probijena do željeznicke stanice gdje, je opet ostavljen prazan prostor, trg ispred željeznicke stanice, -to je treci trg Doboja.Iza toga je probijena i ulica koja je išla prema novosagradenom mostu na rijeci Bosni, gdje su bile i konjicke kasarne austrougarskog okupatora.
|
Doboj Kroz Istoriju 
